U Cazinu obilježen Dan bijelih traka

Podršku obilježavanju Dana bijelih traka dao je i zamjenik predsjedavajućeg općinskog vijeća Refik Lelić koji je tom prilikom kazao: -"Ovakav oblik diskriminacije, koji su doživljavali građani Prijedora samo zbog drugačije nacionalne pripadnosti, ne smije se nikada više ponoviti i zbog toga je nužno opominjati i podsje?ati mlade generacije da sve ružne pojave treba osuditi, a suživot i toleranciju graditi na zdravim i humanim principima".

U Prijedoru je 1992. počinjen masovni zlo?in nad nesrpskim stanovništvom, koje je moralo, po uzoru na Židove u Drugom svjetskom ratu, nositi obilježja u obliku bijelih traka.

-"Manifestacijom Dani bijele trake pridružujemo se kampanji čiji je cilj ukazati na diskriminaciju žrtava, poricanje i nemogućnost obilježavanja mjesta stradanja za sve žrtve rata Prijedora i njegove okolice", istaknuo je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH.

Danas, devetnaest godina nakon rata, vlasti Republike Srpske još uvijek ne dozvoljavaju Bošnjacima i Hrvatima da obilježe mjesta stradanja izgradnjom spomenika u Prijedoru i na mjestu logora Omarska, Keraterm i Trnopolje. Preživjeli Prijedor?ani i ove godine različitim mirovnim akcijama u sklopu kampanje Stop Genocide Denial/Zaustavimo negiranje genocida obilježavaju sjećanje na 3173 ubijenih i nestalih civila. Dosad je među tijelima pronađenim u masovnoj grobnici Tomašica potvrđen identitet putem DNK-a za 12 maloljetnih dje?aka, starosti od 15 do 17 godina.