Dan sjećanja na žrtve "Cazinske bune"
Ove godine, Dan sjećanja na žrtve "Cazinske bune" obilježen je posjetom području mjesne zajednice Liskovac gdje se 6.maja 1950.godine desio najveći dio ubistava, hapšenja i progona stanovništva. Govoreći na mezaru ubijenih Agana i Mahmuta Beganovića, načelnik općine Cazin mr. Nermin Ogrešević kazao je da porodice stradalnika i svi oni koji su preživjeli nepravedna zatvaranja, mučenja i progone, zaslužuju pijetet i da je to najmanje što današnje generacije mogu učiniti za njih. ?"Historija se ponavlja ukoliko iz njenih događaja ne izvla?imo pouke. U ovom slučaju, bilo je časno i pravedno skinuti tu stigmu krivnje koja je nametnuta cijeloj Cazinskoj krajini, a posebno ovdašnjim ljudima. Dvadesetipet godina zabrane razvoja za ovo područje ostavili su svoje tragove, a jednako toliko je i onih na dušama ljudi. Ispravan odnos prema ovom događaju i nazivanje stvari pravim imenima je pravedan cilj i treba ga ispuniti", kazao je.
O ni?im opravdanoj osudi na robiju od 16 godina govorio je jedan od rijetkih aktera ovog događaja Hašim Beganović. Zatim, sin ubijenog Hasiba Husein Beganović, a o ubistvu oca i brata, zabrani pohađanja i škole i mekteba, Zlata (Beganović) Škrgić. Fatiha je proučena i na mezaru Mehmeda Miskića koji je takođe, ubijen 6.maja 1952.godine u Liskovcu. Kako je kazao Mujo ef. Majetić, predsjednik Medžlisa IZ Cazin, nepravedno ubijeni muslimani na svojim kućnim pragovima, bez sučenja i ikada kasnije dokazane krivnje, imaju poseban status i zasigurno su žrtve koje opominju sadašnje i buduće generacije.
Kako je naveo u otvorenom pismu, upućenom u povodu Dana sjećanja, mr. Ahmet ?ović, usvajanjem Rezolucije o osudi ovog zlo?ina i donošenjem zakona o rehabilitaciji žrtava od strane Parlamenta BiH, potvrdila bi se istina o Pedesetoj i pružila pravda stradalnicima. ?"U ime žrtava Bune, upućujem zahvalnost pojedincima i institucijama koji su doprinjeli ili doprinose utvrđivanju istine o Buni i postizanju pravde za žrtve", navodi se u pismu mr. ?ovića.
Dr.Vera Kržišnik Bukić, čija je knjiga "Cazinska buna 1950.", a zatim i njeno drugo dopunjeno izdanje, najbolji, najcjelovitiji naučni dokument koji je polazište svih informacija i daljih analiza ovog događaja, ove je godine takođe, uputila otvoreno pismo s obzirom da nije bila u mogućnosti prisustvovati obilježavanju Dana sjećanja. Ona u svome pismu akcent stavlja takođe, na usvajanje Rezolucije na državnom Parlamentu. ?"Protagonisti dosadašnjih aktivnosti se nismo umorili ili od cilja odustali. Među glavnim razlozima da trenutno predlažemo ostvarenje tog cilja na prvu polovicu iduće godine istaknimo dva. Prvi je sadašnja izrazito nepogodna politička situacija u kojoj objektivno ne vidimo mjesto bavljenju države bilo čime što nije akutno aktualno zbivanje. Drugi, također politički razlog su ovogodišnji parlamentarni izbori. Potomci stradalnika bune ni u kom slučaju ne žele da se tragična tematika Cazinske bune eventualno upotrebi kao ideološki instrument razdvajanja koji bi bilo tko koristio u neke političke svrhe. Vjerujemo da istina pobijediti mora i da je pravda dostižna. Na određenim zadacima u tom pravcu već smo do sada radili i sada radimo.", ističe dr.Kržišnik Bukić.
Sje?anje na ubijene, zatvarane i prognane stanovnike Cazinske Krajine nastavlja se pronositi u budućnost, jer nove generacije Krajišnika s upoznavanjem svoje historije kreiraju ono čega je u prošlim vremenima najviše manjkalo Krajišnicima, samosvijesti i jedinstva.
